O NAMA

 

SREDIŠNJI REGISTAR KOPITARA REPUBLIKE HRVATSKE

Središnji registar kopitara Republike Hrvatske je centralni nacionalni registar u kojem su upisani i registrirani svi kopitari (konji i magarci) u Republici Hrvatskoj, a sastavni je dio Jedinstvenog registra domaćih životinja. U SRK-u se vodi icentralni popis izdanih identifikacijskih dokumenata (putovnica) i pripadajuće dokumentacije (potvrda identiteta, potvrda identiteta kopitara za klanje, potvrda o vlasništvu i zahtjev za izdavanje identifikacijskog dokumenta).

U Središnjem registru kopitara svi kopitari upisani su sukladno regulativama Europske unije u 3 skupine:

  1. Registrirani kopitari- uzgojno valjani kopitari koji su upisani u matične knjige ili su prihvatljivi za upis u matične knjige,
  2. Kopitari za uzgoj i proizvodnju- kopitari koji ne pripadaju onima navedenim u točkama 1. i 3.,
  3. Kopitari za klanje- kopitari namijenjeni prijevozu u klaonicu u svrhu klanja, bilo izravno, bilo preko stočnog sajma ili sabirnog centra.

Središnji registar uzgajivača i vlasnika kopitara

Kao sastavni dio Središnjeg registra kopitara vodi se i Središnji registar uzgajivača i vlasnika kopitara Republike Hrvatske. U navedenom registru upisani su svi uzgajivači i vlasnici kopitara od samog formiranja registra pa do danas. Sukladno tome svakom registriranom vlasniku dodjeljuje se Jedinstveni identifikacijski broj vlasnika kopitara, koji služi vlasniku u registraciji uzgojnih aktivnosti grla u svome vlasništvu.

 

 

DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji uzgoja konja na tom području. Konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 18. stoljeća.

Danas kao Državna ergela lipicanaca Đakovo, za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.

Brojnim nastupima u svijetu, đakovački lipicanci pronosili su i pronose glas o Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena nastupom đakovačkih lipicanaca na otvorenju Olimpijskih igara, engleska kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila Ergelu i provezla se gradom slavnim i nadaleko poznatim četveropregom đakovačke ergele.

Osim svoje osnovne djelatnosti, radi velike atraktivnosti za najširu javnost i sve većeg broj ljubitelja konja i konjičkog sporta, Državna ergela lipicanaca Đakovo postala je nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovu, Slavoniji, ali i Hrvatskoj.

 

 

DRŽAVNA ERGELA LIPIK

Pisane tragove organiziranog uzgoja konja na prostoru Lipika možemo naći od 1843. godine kada Grof Izidor Janković gradi štale za konje i utemeljuje ergelu na svom veleposjedu. Od tog trena ne prestaje priča koja povezuje konje i Lipik.

Status Državne ergele dobiva 1938. godine kada se u Lipik seli Državna ergela Stančić čiji je uzgoj lipicanaca bio poznat posvuda. Nažalost Ergela Lipik je u svom postojanju pretrpjela najveća stradanja i doživjela najveći broj zbjegova.

Zadnji od njih desio se početkom Domovinskog rata kada je ergela razrušena, objekti uništeni i spaljeni dok je matično stado djelomično pobijeno a najveći dio otuđen i odveden u Republiku Srbiju. Uništavanje ergele Lipik jedan je od najvećih svjetskih zločina ikada počinjen nad životinjama. Ergela Lipik je u noći 13. listopada 2007. godine vraćena natrag u matične štale u Gradu Lipiku po kojem i nosi ime. Povratkom u matične štale ime „Državna Ergela Lipik“ ponovno ima puno značenje.

Danas sve svoje napore stavlja na obnovu matičnog stada, kao i na  unapređenje klasičnog uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj te dokazivanju uporabne vrijednosti pasmine. Obnova štala i cijelog imanja prvenstveno je u cilju poboljšanja uvjeta življenja naših konja.

 

Ukoliko nas odlučite posjetiti, biti ćete nam dragi gosti…